Zašto muškarci i žene žele voditi ljubav s bivšim partnerom nakon raskida veze?

Nakon raskida često ostaje osjećaj nezavršenog posla i pitanja bez odgovora. Za mnoge, fizička intimnost s bivšim partnerom može pružiti osjećaj konačnosti i rezolucije – način da se oproste od veze pod njihovim vlastitim uslovima ili da reafirmišu emocionalnu vezu koja je nekada postojala, piše Forbes.

Istraživanje iz 2020. pokazalo je da se, bez obzira na spol, pojedinci će željeti seks nakon prekida veze kako bi održali ili obnovili svoju vezu, ili kako bi postigli emotivno zaključenje veze. Međutim, istraživači su također sugerisali da bi seks mogao nesrazmjerno više koristiti muškarcima nego ženama. Muškarci u studiji izjavili su da se osjećaju bolje u vezi sa sobom nakon seksa nakon prekida, dok su žene izjavile da se osjećaju bolje zbog prekinute veze, ali lošije prema sebi.

Nova studija objavljena u časopisu Personality and Individual Differences nudi bliže ispitivanje razlika u tome zašto se muškarci i žene seksaju nakon raskida.

Istraživači su otkrili dvije temeljne motivacije za intimnost nakon raskida: strah od toga da budu single i obrazac “socioseksualnosti”. Ove motivacije su opisane u nastavku.

1. Strah od toga da ostanu ‘single’

Istraživači su otkrili da su žene koje su rekle da imaju pojačan strah da budu same izrazile veću želju za seksom nakon prekida veze. Ovo nije bio motivator za muškarce u studiji.

Strah od usamljenosti ili skrivanje zabrinutosti oko nečije sposobnosti da pronađe novog partnera može dovesti do upuštanja u seks nakon raskida kao načina da se izbjegnu ili ublaže ovi strahovi. Udobnost fizičke intimnosti sa poznatim bivšim partnerom može pružiti privremeni osjećaj sigurnosti.

Nadalje, istraživanja pokazuju da strah od singla dovodi do manjeg zadovoljavanja u romantičnim vezama i povećava vjerovatnoću da će pojedinci ostati u nezadovoljavajućoj vezi. Ovaj strah također navodi ljude da biraju partnere koji manje emocionalno reagiraju nego što žele.

Stoga, suočeni s alternativama koje izgledaju neispunjavajuće ili neprivlačne, neko bi mogao otkriti novootkrivenu zahvalnost za ono što su imali sa svojim bivšim partnerom – privremeno ignorirajući razloge koji stoje iza njihovog razlaza. Ova čežnja za bivšim partnerima može podstaći potragu za seksom nakon raskida.

2. Obrazac socioseksualnosti

Socioseksualnost, koja se odnosi na želju za povremenim seksualnim susretima, pojavila se kao još jedna pokretačka snaga za muškarce i žene da se upuste u seks raskida. Osobe s opuštenijim stavom prema seksu bile su sklonije upuštanju u seksualne odnose nakon raskida, naizgled vođene pojačanom željom za seksualnim iskustvima. Takve osobe su takođe češće imale seks prilikom prekida u prošlosti.

Istraživači su otkrili da se muškarci, više nego žene, upuštaju u seks zbog hedonističkog zadovoljstva i uzbuđenja. Ova želja je u skladu sa konceptom „vatrenog limba“, faze veze u kojoj bivši partneri nastavljaju da doživljavaju seksualnu privlačnost jedno prema drugom, dok se bore sa saznanjem da više nisu zajedno. Njihova želja je možda pojačana neizvjesnošću koja okružuje njihov status veze.

Istraživači sugeriraju da žene mogu imati nižu motivaciju za raskid seksa iz razloga zadovoljstva zbog mogućnosti da ostanu trudne s partnerom koji ne podržava. Nadalje, heteroseksualne žene možda nisu toliko zainteresirane za seks nakon raskida iz zadovoljstva zbog “jaza između orgazama”, koji se odnosi na manju vjerovatnoću da će postići orgazam u poređenju sa svojim muškim partnerima tokom seksualnog susreta.

Zaključak

Seks pri prekidu je složen i višestruki fenomen uzrokovan kombinacijom emocionalnih, psiholoških i individualnih faktora. Za žene, i socioseksualnost i strah od neoženjenosti dovode do veće želje za seksom za raskid, dok kod muškaraca socioseksualnost i hedonističko zadovoljstvo igraju veću ulogu. Posljedice intimnosti nakon raskida mogu varirati i ne postoji jednoznačno rješenje za suočavanje s emocijama koje slijede nakon prekida. Najbolje što možemo učiniti je da promišljeno procijenimo kako seks nakon prekida utiče na nas i da izaberemo ono što dugoročno koristi našem mentalnom zdravlju.